Skip to content

Tautala manino mo le faaliliuga

Afai e iai sau fa’amatala’upu ola o lo’o tu i ou tafatafa, e masani lava ona e mafaufau i le auala e te tautala ai – le saoasaoa, upu e te filifilia, fa’apuupuuga e te fa’aaogaina e aunoa ma le mafaufau. E te lē o le a faia se fa’afiafiaga po’o le fa’afaigofieina tele o le tala lelei; na’o lou fesoasoani lava i se tasi ia malamalama. E faapena foi ona galue le Breeze. O se pa’aga e mafai, ae lē o se tasi e faitau mafaufau.

Pe a fai mai ekalesia "e lē aoga mo i matou"

Section titled “Pe a fai mai ekalesia "e lē aoga mo i matou"”

Ua matou fa’alogoina ekalesia o fai mai mea faapenei: "E lē aoga mo i matou — e masani ona fa’aaoga e le matou faife’au fa’apuupuuga." O se mata’ituina talafeagai lena, ae lē o se toilalo o le galuega fa’a-faife’au po’o tekonolosi. O fa’apuupuuga e le’i fa’alauteleina, tala malie fa’alotoifale, ma gagana fa’apu’upu’u a le ekalesia e vave ona malamalama i ai tagata ua leva ona auai e mafai ona fa’anofo ai tagata fou — ma fa’aliliuga fa’aotometi — i le lē mautinoa.

O le tala lelei o le suiga laiti i fa’aupuga e mafai ona faia ai se eseesega tele, ma o le tele o ia mea e leai se tau sei vagana ai sina silafia.

E fesoasoani lenei mea i tagata uma — e o’o lava i le gagana lava e tasi

Section titled “E fesoasoani lenei mea i tagata uma — e o’o lava i le gagana lava e tasi”

O le gagana manino e le gata mo tagata o lo’o fa’alogologo i se isi gagana. E fesoasoani fo’i i:

  • Fa’amatalaga ola i masini a le tagata lava ia (e aofia ai tagata asiasi tutuli ma e faigata ona fa’alogo)
  • Tagata tautatala Igilisi gagana lona lua o lo’o mulimuli i le sauniga i le Igilisi ae mana’omia ni fa’aupuga faigofie
  • Tagata asiasi e le’i iloa le aganu’u a le tou ekalesia, igoa o galuega fa’a-faife’au, po’o tu ma aganu’u

O le talimalo e ala i le tautala manino o se mea lea ua masani ai le tele o ekalesia ona faia ma le fa’autauta mo tamaiti po’o tagata asiasi muamua. O le fa’alauteleina o lena tausiga lava e tasi i fa’aliliuga e masani lava, ae lē o se mea faigata.

E leai se tasi o nei mea e mana’omia ai le toe tusia o au a’oa’oga fa’ale-agaga — na’o le agalelei lava lea e te ofoina atu i se malo:

  • Fa’alautele fa’apuupuuga i le taimi muamua — fa’ata’ita’iga: "SAM, la matou galuega fa’aauau Suasupu ma Isi mea" nai lo le na’o le "E feiloa’i le SAM i le Aso Lua."
  • Fa’amatala pu’upu’u upu fa’apitoa a le ekalesia — o upu e pei o le lectionary, offertory, po’o igoa o galuega fa’a-faife’au i totonu e ono lē masani ai.
  • Fa’amuamua fuai’upu pupu’u ma malologa masani i le va o mafaufauga — e fesoasoani lea i le aufa’alogologo ma le fa’aliliuga ia malamalama.
  • Pe a sii mai Tusitusiga Pa’ia, o se malologa pu’upu’u a’o le’i ta’ua le fa’asinomaga (tusi, mataupu, fuai’upu) e maua ai se taimi mo le talaaga e o’o atu ai.

E te le mana’omia le suia o le tagata o oe o se tagata tala’i. E tele ekalesia latou te iloa o le tasi le fa’ata’ita’iga ma se volenitia o lo’o fa’alogologo i luga o se telefoni e fa’ailoa mai ai faiga masani e tolu pe fa o lo’o sili ona taua i la latou tulaga.

Matou te le o talosagaina oe e fa’amamafana lau tala’iga, ’alo ’ese mai le loloto, pe tautala fa’apei o se tusi a’oga. E lelei le taulimaina e le Breeze o gagana mauoa. O lenei itulau ua na o se valaaulia e matauina upu ma auala pupu’u e na’o tagata i totonu e malamalama i ai — ma ia ofoina atu le manino lava e tasi e te faia pe ana nofo mai se uo i ou tafatafa e le’i ’auai muamua lava i se lotu.