Lau 'o e ngaahi fakalea
Ka ke ka lomi’i ’a e pātoni lanumata Kamata, ’e hū fakahangatonu mai ’a e ngaahi lea kuo liliu ki ho telefoní lolotonga ’a e houa lotú.


Ko e hā ’okú ke mamata ki aí
Section titled “Ko e hā ’okú ke mamata ki aí”- Ko e fakatautau talitali ’i ho’o fuofua hū mai.
- Ko e ngaahi lea fakahangatonu ’oku fakafo’ou lolotonga ’a e liliu ’o e leá.
- Ko e pātoni ngahau takatakai ’oku ha’u ’i ho’o teke ki ’olunga (vakai ki he Lau ’a e ngaahi lea kuo hili).
- Ko e faka’ilonga kulokula LIVE lolotonga ’a e lele ’a e pōpoakí.
Lea ua pe ko e liliu pē
Section titled “Lea ua pe ko e liliu pē”’I he fakahokohoko angamahení, ’okú ke mamata ki he ua: ko e liliú mo e tohi ’uluaki ’o e leá. Faka’ava ’a e Meni (☰) pea lomi’i ’a e Fufū ’a e tohi ’uluaki ke faka’ali’ali pē ’a ho’o leá.

Lea ua (liliu + tohi ’uluaki):

Liliu pē:

Ke fakafoki mai ’a e tohi ’uluakí, toe faka’ava ’a e Meni pea lomi’i ’a e Fakahā ’a e tohi ’uluaki.

Lau ’a e ngaahi lea kuo hili
Section titled “Lau ’a e ngaahi lea kuo hili”’Oku teke’i hake ’e he ngaahi lea fo’oú ’a e ngaahi lea motu’a angé ki ’olunga, pea ’oku ’unu pē ’a e mata’ipepā ’iate ia ke nofo ma’u ’i he lea fakamuimui tahá.
Ke toe lau ’a e me’a na’á ke molé, teke ki ’olunga ’aki ho tuhí. ’Oku ta’ofi ’e heni ’a e ’unu ’iate ia ’a e mata’ipepā ke ke lava ’o lau ’i ho’o vave pē ’a’au.
’I ho’o fie foki ki he lea fakahangatonu lolotongá, lomi’i ’a e pātoni ngahau takatakai ’i he tuliki ’i laló. ’E ’ave hangatonu koe ki he lea fakamuimui tahá.
Lahi ’o e tohi
Section titled “Lahi ’o e tohi”Lomi’i ’a e Meni, pea lomi’i ’a e Liliu lahi ’o e tohi ke fili ’i he si’isi’i, fe’unga, pe lahi. ’E tauhi ’a ho’o filí ’i he me’a ngāue ko ’ení.

’Oku toe ue’i pē foki ’e he ngaahi fakahokohoko faingofua ngāue (accessibility) ’a ho telefoní ’a e ’asi ’a e tohí.
’Oku tauhi ’a ho’o ngaahi lea kuo liliú ’i he me’a ngāue ko ’ení
Section titled “’Oku tauhi ’a ho’o ngaahi lea kuo liliú ’i he me’a ngāue ko ’ení”’Oku tauhi ’e he Breeze ’a e ngaahi lea fakamuimui tahá ’i ho telefoní ’o fe’unga mo e ’aho e ono ki he lea takitaha. Kapau te ke tapuni ’a e puluosá pea toe faka’ava ’a e fehokotaki tatau, ’e kei lava pē ke ke lau ’a e me’a na’á ke molé — fakataha mo e faka’ilonga ’aho ’o kapau ’oku laka hake ’i he ’aho ’e taha ’a e ngaahi leá.

’Oku tauhi ’eni ’i ho me’a ngāué pē — ’ikai ’i he cloud. Ko e fakamā’opo’opo pe tamate’i ’a e fakamatala ’a e puluosá te ne to’o ’a e ngaahi lea kuo tauhi.
Lolotonga ’a e houa lotú
Section titled “Lolotonga ’a e houa lotú”- Tauhi ke mo’ui pē ’a e mata’ipepā pea faka’ava ’a e liliú. ’Oku ta’ofi ’e he ngaahi telefoní ’a e lele ’a e Breeze ’i he taimi ’oku ’ikai faka’ali’ali ai ’i he mata’ipepā.
- Fakafo’ou tu’o taha kapau ’oku ta’ofi ’a e fakafo’ou ’a e ngaahi leá (’oku hoko ’eni ’i he taimi e ni’ihi ’i he ngaahi telefoni motu’a angé).
- Lomi’i ’a e pātoni kulokula Ta’ofi ke mavahe mei he mata’ipepā fakahangatonú pea foki ki he lisi ’o e ngaahi leá — ’e kei tauhi pē ’a ho’o ngaahi lea kuo liliú.
- Ki he liliu lea fakale’ó, vakai ki he Audio.

Ngaahi sitepu hoko
Section titled “Ngaahi sitepu hoko”- Fakahokohoko mo e vahevahe — mōtautolu pō’uli (dark mode), tatau, mo e vahevahe
- Ngaahi palopalema ’o e me’a ngāué — ko e fakalelei’i ’o e ngaahi palopalemá

